
Prof. dr Jelena Danilović
Pravni fakultetProf. dr Jelena Danilović je rođena u Zrenjaninu, školovala se u Ljubljani i Beogradu, gde je završila Gimnaziju i Pravni fakultet. Govori i piše: francuski, nemački, ruski, engleski, slovenački i italijanski jezik. Vlada klasičnim i srednjevekovnim latinskim jezikom i znanjem paleografije. Radila je u Ministarstvu spoljne trgovine DFJ do ukidanja ministarstva 1951. godine, da bi naredne godine bila izabrana za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogadu, na predmetu Opšta istorija države i prava kod profesora Alberta Vajsa.
Godinu dana kasnije zbog reorganizacije nastavnog plana premeštena je kao asistent na predmet Rimsko pravo. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Obligacioni ugovori u dubrovačkom pravu do 1356. godine“ radila je više od godinu dana u samom Dubrovniku, izučavajući, na osnovu arhivskog materijala, uticaje rimskog i srednjevekovnih prava u Italiji na dubrovačko pravo i rad dubrovačke kancelarije. Posle studijskog boravka u Italiji (Torinu) u trajanju od godinu dana, odbranila je doktorsku disertaciju u septembru 1958. godine sa odlikom, pred petočlanom komisijom kojom je predsedavao prof. Mihailo Konstantinović.
Za docenta je izabrana 1959. godine, za vanrednog profesora 1962. godine, a za redovnog profesora 1970. godine. U međuvremenu je kao stipendista Fondacije „Humbolt“ provela više od godinu dana kod profesora Maksa Kazera u Hamburgu, držeći, pored ostalog i predavanja studentima prve godine na nemačkom jeziku. Učestovla je skoro svake godine sa referatima na nekom od skupova koja su organizovala međunarodna društva za pravnu istoriju, u raznim mestima Evrope, od Irske do Italije.
Osim na matičnom fakultetu u Beogradu, predavala je Rimsko pravo na fakultetu u Novom Sadu – devetnaest godina; Rimsko pravo i Nacionalnu pravnu istoriju u Podgorici – skoro petnaest godina. Predavala je kraće vreme u Splitu, Prištini i Nišu. Predavala je tri meseca u Holandiji kao gost holandske vlade (u Laidenu, Groningenu i Amsterdamu).
Bila je mentor i učestvovala je u odbrani preko dvadeset doktorskih i većeg broja magistarskih disertacija. Na poslediplomskim studijama u Beogradu, pored kurseva iz rimskog prava, držala je i kurseve: „Savremeni pravni sistemi“, „Šerijatsko pravo“, Razvoj prirodnog prava od Huga Grocija do građanskih kodifikacija u XIX veku“, „Veliki pravni sistemi i građansko pravo“ i dr.
Po odlasku u penziju nastavila je da se bavi naučno-istraživačkim i prevodilačkim aktivnostima, kao ovlašćeni sudski tumač.
Zbog širine istraživanih tema, radovi su grupisani u tri tematske celine, vezane za srednjevekovno dubrovačko, srpsko srednjevekovno i crnogorsko pravo. Od važnijih knjiga izdvajamo:
- Popularne tužbe od rimskog do savremenih prava. Beograd, 1968: 248.
- LJ. Kandić, J. Danilović: „Istorija Pravnog fakulteta 1808-1905“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd, knjiga, 1997: 498;
- J. Danilović – O. Stanojević: Tekstovi iz rimskog prava. Beograd, izdanje, 9. izdanje, 1996: 275.
- J. Danilović – „Istorijsko pravne studije“, knjiga, Podgorica, 2002:
- Priredila i napisala predgovor za „Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru i izabrana djela“, Podgorica, Izdavač: „Unireks“, Beograd, 1998:
Od blizu 80 objavljenih radova izdvajamo:
– O pravnoj prirodi i razvoju ustanove „aptagi“ dubrovačkog prava, Istorijski časopis SANU, XII-XIII (1963), str. 30-90;
– Represija u dubrovačkom pravu XII i XIII veka. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, VI (1972) str. 275-295.
– O najmanjim odnosima u Dubrovniku u XIII i XIV veku. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, Beograd, 4 (1961) str. 724-734.
– Sur le contrat de cambium et de la lettre de change a Raguse au XIV sicle. Annales de le Faculte de droit et des sciences economiques de Toulouse, Toulouse, Tome XVIII fasc. 1 et 2, 1970: 383-393.
– Statut grada Novog Brda iz 1412. godine“, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 1990: 40.
– „Srpski građanski zakon i rimsko pravo“, SANU, knjiga 118, (Odeljenje društvenih nauka), Beograd, 1996: 49-67.
– „Svojina u Društvenom zakoniku prema rukopisu Manastira Reževići“ za SANU,
– Značaj dela V. Bogišića za današnje pravo i pravnu nauku“.
Zbornik Pravnog fakulteta, Podgorica, 1999: 7-17.
– „Miraz u običajnom pravu Paštrovića“, Izdavač: Istorijski institut Crne Gore, 1999: 351-369.
– „O odredbama Zakonika obščeg crnogorskog i brdskog koje nisu bile preuzete u Zakonik knjaza Danila“, CANU, Podgorica, 2000: 9-24.
Prof. Danilović ima odrednice sub nome u Enciklopedijama Jugoslavije, „Srpske istoriografije“ i „Srpskog naroda“.
Član je Odbora SANU za izdavanje spomenika srpskog prava i Državnog arhiva Crne Gore, kao redaktor kritičkog izdanja kotorskog Statuta. Član je Saveta časopisa „Arhiv za pravne i društvene nauke“ koje izdaje Udruženje pravnika Srbija i Crna Gora i član Uređivačkog odbora prvog kola biblioteke „Klasici jugoslovenskog prava“ u izdanju „Službenog lista SRJ“.
Član je nekoliko međunarodnih naučnih društava, kao što je: „Societé d’ histoire de droit antoquite“, Evropsko društvo za istoriju antičkih prava, Brisel; “ Societé d’ histoire de droit francais et etranger“ Pariz, i “ Societé d’ histoire de droit Jean Bodin“, Brisel.
Njen naučni opus pokazuje izuzetnu širinu interesovanja, počev od Rimskog prava, raznih perioda i oblasti pravne istorije, do rasprava o savremenom pravu i pravnoj teoriji.