Prof. dr Jelena Danilović

Prof. dr Jelena Danilović

Prof. dr Jelena Danilović

Pravni fakultet

Prof. dr Jelena Danilović je rođena u Zrenjaninu, školovala se u Ljubljani i Beogradu, gde je završila Gimnaziju i Pravni fakultet. Govori i piše: francuski, nemački, ruski, engleski, slovenački i italijanski jezik. Vlada klasičnim i srednjevekovnim latinskim jezikom i znanjem paleografije. Radila je u Ministarstvu spoljne trgovine DFJ do ukidanja ministarstva 1951. godine, da bi naredne godine bila izabrana za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogadu, na predmetu Opšta istorija države i prava kod profesora Alberta Vajsa.

Godinu dana kasnije zbog reorganizacije nastavnog plana premeštena je kao asistent na predmet Rimsko pravo. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Obligacioni ugovori u dubrovačkom pravu do 1356. godine“ radila je više od godinu dana u samom Dubrovniku, izučavajući, na osnovu arhivskog materijala, uticaje rimskog i srednjevekovnih prava u Italiji na dubrovačko pravo i rad dubrovačke kancelarije. Posle studijskog boravka u Italiji (Torinu) u trajanju od godinu dana, odbranila je doktorsku disertaciju u septembru 1958. godine sa odlikom, pred petočlanom komisijom kojom je predsedavao prof. Mihailo Konstantinović.

                        Za docenta je izabrana 1959. godine, za vanrednog profesora 1962. godine, a za redovnog profesora 1970. godine. U međuvremenu je kao stipendista Fondacije „Humbolt“ provela više od godinu dana kod profesora Maksa Kazera u Hamburgu, držeći, pored ostalog i predavanja studentima prve godine na nemačkom jeziku. Učestovla je skoro svake godine sa referatima na nekom od skupova koja su organizovala međunarodna društva za pravnu istoriju, u raznim mestima Evrope, od Irske do Italije.

                        Osim na matičnom fakultetu u Beogradu, predavala je Rimsko pravo na fakultetu u Novom Sadu – devetnaest godina; Rimsko pravo i Nacionalnu pravnu istoriju u Podgorici – skoro petnaest godina. Predavala je kraće vreme u Splitu, Prištini i Nišu. Predavala je tri meseca u Holandiji kao gost  holandske vlade (u Laidenu, Groningenu i Amsterdamu).

                        Bila je mentor i učestvovala je u odbrani preko dvadeset doktorskih i većeg broja magistarskih disertacija. Na poslediplomskim studijama u Beogradu, pored kurseva iz rimskog prava, držala je i kurseve: „Savremeni pravni sistemi“, „Šerijatsko pravo“, Razvoj prirodnog prava od Huga Grocija do građanskih kodifikacija u XIX veku“, „Veliki pravni sistemi i građansko pravo“ i dr.

                        Po odlasku u penziju nastavila je da se bavi naučno-istraživačkim i prevodilačkim aktivnostima, kao ovlašćeni sudski tumač.

                        Zbog širine istraživanih tema, radovi su grupisani u tri tematske celine, vezane za srednjevekovno dubrovačko, srpsko srednjevekovno i crnogorsko pravo. Od važnijih knjiga izdvajamo:

  • Popularne tužbe od rimskog do savremenih prava. Beograd, 1968: 248.
  • LJ. Kandić, J. Danilović: „Istorija Pravnog fakulteta 1808-1905“; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Beograd, knjiga, 1997: 498;
  • J. Danilović – O. Stanojević: Tekstovi iz rimskog prava. Beograd, izdanje, 9. izdanje, 1996: 275.
  • J. Danilović – „Istorijsko pravne studije“, knjiga, Podgorica, 2002:
  • Priredila i napisala predgovor za „Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru i izabrana djela“, Podgorica, Izdavač: „Unireks“, Beograd, 1998:

Od blizu 80 objavljenih radova izdvajamo:

– O pravnoj prirodi i razvoju ustanove „aptagi“ dubrovačkog   prava, Istorijski časopis SANU, XII-XIII (1963),  str. 30-90;

– Represija u dubrovačkom pravu XII i XIII veka. Zbornik   radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, VI (1972) str. 275-295.

– O najmanjim odnosima u Dubrovniku u XIII i XIV veku.  Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, Beograd,  4 (1961) str. 724-734.

– Sur le contrat de cambium et de la lettre de change a Raguse au XIV sicle. Annales de le Faculte de droit et des sciences economiques de Toulouse, Toulouse, Tome XVIII fasc. 1 et 2, 1970: 383-393.

– Statut grada Novog Brda iz 1412. godine“, Anali Pravnog  fakulteta u Beogradu, 1990: 40.

– „Srpski građanski  zakon i rimsko pravo“, SANU, knjiga 118,  (Odeljenje društvenih nauka), Beograd, 1996: 49-67.

– „Svojina u Društvenom zakoniku prema rukopisu Manastira   Reževići“ za SANU,

– Značaj dela V. Bogišića za današnje pravo i pravnu nauku“.

  Zbornik  Pravnog fakulteta, Podgorica, 1999: 7-17.

– „Miraz u običajnom pravu Paštrovića“, Izdavač: Istorijski institut Crne Gore, 1999: 351-369.

– „O odredbama Zakonika obščeg crnogorskog i brdskog koje nisu bile preuzete u Zakonik knjaza Danila“, CANU,  Podgorica, 2000: 9-24.

                        Prof. Danilović ima odrednice sub nome u Enciklopedijama Jugoslavije, „Srpske istoriografije“ i „Srpskog naroda“.

                        Član je Odbora SANU za izdavanje spomenika srpskog prava i Državnog arhiva Crne Gore, kao redaktor kritičkog izdanja kotorskog Statuta. Član je Saveta časopisa „Arhiv za pravne i društvene nauke“ koje izdaje Udruženje pravnika Srbija i Crna Gora i član Uređivačkog odbora prvog kola biblioteke „Klasici jugoslovenskog prava“ u izdanju „Službenog lista SRJ“.

                        Član je nekoliko međunarodnih naučnih društava, kao što je: „Societé d’ histoire de droit antoquite“,  Evropsko društvo za istoriju antičkih prava, Brisel; “ Societé d’ histoire de droit francais et etranger“ Pariz, i “ Societé d’ histoire de droit Jean Bodin“,  Brisel.

                        Njen naučni opus pokazuje izuzetnu širinu interesovanja, počev od Rimskog prava, raznih perioda i oblasti pravne istorije, do rasprava o savremenom pravu i pravnoj teoriji.